KCV Miloš Crnjanski: Objavljena zbirka pesama za decu Zorana Đerića „Eberečke, eberdu: pesme za decu”

Objavljena knjiga Zorana Đerića „Eberečke, eberdu: pesme za decu”

U izdanju Kulturnog centra Vojvodine „Miloš Crnjanski”, u ediciji
„Glasovi”, objavljena je zbirka pesama za decu Zorana Đerića „Eberečke,
eberdu: pesme za decu”, koju je priredio Luka Kecman.
Autorka ilustracija je prof. Leonila Jočić (Akademija umjetnosti
Univerziteta u Banjoj Luci).
„Nakon iznenadne i još uvek neshvatljive smrti pesnika i profesora dr
Zorana Đerića, ostao je njegov lični računar u kojem se nalazi malo književno
blago. Među tim dragocenostima, pesnik Nenad Šaponja pronašao je rukopis
pesama za decu. Većina, koja ga je dobro poznavala, ostala je iznenađena ovim
otkrićem. Nikada nismo razgovarali o Zoranovim pevanjima za decu, iako se
toliko godina družio sa njima kao direktor Pozorišta mladih u Novom Sadu.
Prva pesma datira još iz 2009. godine i očigledno je da su nastajale iz godine
u godinu, sve do 2017, kada je poslednja datirana. U njima se čita jedan dečak
vragolan, koji se upoznaje, na različite načine, sa ovim svetom, koji sve to
beleži, na sebi svojstven način, i tera nas da se i mi zapitamo, da li je svet
zaista takav? On se poigrava rečima, pojmovima, onima koje poznaje ali i onima
koje je sam izmislio i od njih pravi pesme prskalice! Sve se razleti na hiljade
strana poput Zvrka kojeg kad dobro naviješ, vrti se do iznemoglosti. Često je u
dijalogu sa odraslima koje zbunjuje svojim pitanjima ili zaključcima, upravo
onako kako to čine radoznala i misleća deca. Baš tako smo i odrastali. Imali
smo koga da pitamo: babu, dedu, mamu, tatu, neki oblak, travu, kucu, macu, pile
i slušali smo kišu u njenim pravilnim ritmovima, od čega smo kasnije
stvarali muziku reči. Ta muzika reči u ovim pesmama komponuje nežnu
melodiju za dečje uši. Iz ovih pesama se i uči: o jednoj bebi bez zuba, o trubi i
tubi, šta nastaje pod jezikom i kako je to kada te zadesi ona, imao-pa nemao,
uči se đerićevski… tiho i nenametljivo. Da ne uvredi nekoga. Njegovo pevanje je
zgusnuto… dečje. Upravo onako kako su nas učili naši vaspitanici, da rečima
bude tesno, a mislima prostrano. Zato kada kratko stihotvori: 'Sada sam zvono.
Zvonim kada me potegnu', Đerić nas ostavlja zapitane: da li to progovara dete
iz njega, ili odrasla osoba, a oboje imaju identične probleme sa svetom oko
sebe. To su vam oni životni periodi kada ste svačiji i ničiji, a zapravo negde
duboko povučeni u sebe. A šta je 'Pod jezikom?' Tu filozofsku tajnu odgoneta

nam pesnik krajnje ozbiljno, onako kako deca traže da im se objašnjava. On im
ne podilazi. Doživljava ih kao sebi ravnima, te zato pesma u sebi sadrži
sliku stvaranja reči, govora, koji misao pretvara u materiju. Kako to zvuči čuje
se već u narednim pesmama koje predvodi 'Pčela', dodajući i oduzimajući slova
i menjajući smisao. Tako se najbolje uči srpski jezik. Uči se i šta je opasno i
šta se ne sme činiti. O tome kazuju stihovi pesama 'Požar', 'Nevreme', 'Kiša',
'Stvari'. Jednostavno, tačno i poučno.
Draga deco, vi koji ćete listati i čitati ove stihove, upoznaćete jednog dečaka,
Zorana Đerića, koji je sada deo beskrajne vasione i koji tamo negde usmerava
sunce da sija ka nama radosno i toplo. On je ispisao svoj vek, tako što je
ostavio prostora da neko drugi zauzme njegovo mesto. U najtananijim dubinama
njegovog srca smenjivali su se velike svrhe i ideali. Spoznao je istinu:
ostvareni se sklanjaju da bi došli novi, da rastu i svetle. Sitne lične želje
ljudske se smenjuju i stvaraju životnu oluju, iz koje samo retki izlaze
uspravni. Budite i vi takvi.
P. S. Na koricama je dečak Zoran Đerić i njegov verni drug Toša.”

Luka Kecman

Zoran Đerić (Bačko Dobro Polje 1960 – Novi Sad 2024). Diplomirao je,
magistrirao i doktorirao na Filozofskom fakultetu u Novom Sadu. Pisao je
poeziju i eseje, naučne studije iz oblasti književnosti, pozorišta i filma.
Prevodio je sa više slovenskih jezika.
Objavio je 75 knjiga (autorske, prevodi, antologije), od kojih 14 knjiga poezije i
9 antologija.
Poezija mu je prevođena na engleski, francuski, ruski, poljski, rumunski,
mađarski, slovački, bugarski, slovenački i makedonski jezik.
Dobitnik je više nagrada za književnost i prevodilaštvo.