KCV Miloš Crnjanski: VEČE SA CRNJANSKIM

U Kulturnom centru Vojvodine „Miloš Crnjanski“ (Vojvode Putnika 2, Novi Sad), u sredu, 25. marta, sa početkom u 18 časova, biće održano „Veče sa Crnjanskim“. Reč je o programu kojim ćemo predstaviti novoobjavljeni zbornik razgovora „Dnevnik o Crnjanskom“ i održati razgovor na temu „Crnjanski. So fort. Zofort“, o recepciji Crnjanskog u Nemačkoj.

Učesnici programa su prof. dr Vladislava Gordić Petković i Milorad Živojnov.

Moderator: Branka Marković.

PROMOCIJA ZBORNIKA

Zbornik razgovora „Dnevnik o Crnjanskom” nastao je kao rezultat istoimenog projekta tribina „Dnevnik o Crnjanskom”, pokrenutog 2022. godine u Kulturnom centru Vojvodine „Miloš Crnjanski” sa ciljem da se javnosti približi život i delo velikana srpske književnosti – Crnjanskog. Gosti tribina bili su najbolji poznavaoci književnog stvaralaštva Miloša Crnjanskog: od profesora, teoretičara i kritičara, do pisaca-savremenika. Zbornik „Dnevnik o Crnjanskom”, prvi deo, predstavlja izbor razgovora sa tribina održanih tokom 2022, 2023. i manjim delom 2024. godine, čija je urednica i moderatorka dr Nastasja Pisarev, a koordinator dr Valentina Čizmar.

Zbornik će predstaviti prof. dr Vladislava Gordić Petković, jedna od učesnika ciklusa gorepomenutog predavanja.

VLADISLAVA GORDIĆ PETKOVIĆ (1967) je redovna profesorka na Filozofskom fakultetu u Novom Sadu. Oblasti njenog naučnog istraživanja su savremena engleska i američka književnost, Šekspirovo stvaralaštvo i digitalne tehnologije. Bavi se komparativnim izučavanjem srpske i stranih književnosti, piše književnu kritiku i prevodi sa engleskog. Objavila je monografije: „Sintaksa tišine: poetika Rejmonda Karvera“ (1995) i „Hemingvej: poetika kratke priče“ (2000); zbirke naučnih studija: „Korespondencija: tokovi i likovi postmoderne proze“ (2000), „Na ženskom kontinentu“ (2007), „Mistika i mehanika“ (2010) i „Put ka slici sveta“ (2024). Eseji, književne kritike i kolumne sabrani su u knjigama „Virtuelna književnost“ (2004), „Virtuelna književnost 2“ (2007), „Književnost i svakodnevica“ (2007) i „Formatiranje“ (2009). Zbirku članaka „Književnost s praga veka“ objavila je u koautorstvu s Ivanom Đurić Paunović (2019), a sa Mladenom Jakovljevićem studiju „Književni um i područja fantastike“ (2023). Priredila je antologije: „Novosadska ženska proza: od ispovesti do putopisa“ (2020) i „Regiona: antologija regionalne ženske književnosti“ (2022).

RAZGOVOR NA TEMU „CRNjANSKI. SO FORT. ZOFORT“

Jedna od retkih tema koja je ostala nedovoljno istražena jeste recepcija Crnjanskog u Nemačkoj: koliko je prevođen, u kojoj meri je na tom govornom području poznat i poštovan lik i delo Miloša Crnjanskom i drugo, o čemu će nam govoriti Milorad Živojnov, novinar iz Bona.

Milorad Živojnov je vodeći istraživač i priređivač koji je naučno-kritički obradio recepciju Crnjanskog na nemačkom, dok su prevodioci poput Tontića i izdavači poput Kalinkea zaslužni za samu dostupnost tekstova široj publici,

Milorad Živojnov se ne smatra jedinim ili isključivim „glavnim tumačem“, ali je jedan od ključnih stručnjaka i priređivača dela Miloša Crnjanskog na nemačkom govornom području u poslednjih petnaestak godina.

Njegov značaj se ogleda u priređivanju kapitalnih izdanja: Živojnov je, uz Korneliju Marks, urednik i priređivač značajnog dela Miloš Crnjanski: „Lamento nad Beogradom“ 2012. Translatore Resonanzfelder & kontextuelle Kommentare, objavljenog kod izdavača Petera Langa. Ova knjiga predstavlja dubinsku analizu i komentarisanje prevoda jednog od najvažnijih Crnjanskovih dela.

Akademska interpretacija: kroz radove poput navedenog, on se profilisao kao tumač koji Crnjanskog predstavlja u širem evropskom i slavističkom kontekstu, fokusirajući se na „prevodilačka rezonantna polja“ i kontekstualne komentare.

Pored Živojnova, u prevođenju i tumačenju Crnjanskog na nemački jezik veliku ulogu imaju i drugi autori i izdavači:

Stevan Tontić – poznat po prepevu zbirke „Lirika Itake“ (nemački naslov: „Ithaka“).

Viktor Kalinke – pesnik i prevodilac koji vodi „Leipziger Literaturverlag“, izdavačku kuću koja je objavila više dela Miloša Crnjanskog, uključujući „Ithaku“ i „Herbst auf Sumatra“.

Suhrkamp Verlag – jedan od najprestižnijih nemačkih izdavača koji je takođe objavljivao Crnjanskog, doprinoseći njegovoj recepciji u Nemačkoj.